Svjetski dan mentalnog zdravlja

Danas, 10. listopada obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji je 1992. godine inicirala i osnovala Svjetska federacija za mentalno zdravlje, a čiji je cilj podizanje svijesti o problemima vezanima za mentalno zdravlje te pružanje prilike osobama, organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja da promoviraju svoj rad i u suradnji sa zajednicom rade na poboljšavanju uvjeta za pružanje odgovarajuće zaštite mentalnog zdravlja.

Koliko je mentalno zdravlje važno govori i sama definicija koju je 1926. godine dao Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.

Koliko nam je mentalno zdravlje važno, posebno smo osvijestili tijekom ove godine, kada se naš život odvija u svakodnevnim promjenama koje su rezultat pandemije COVID-19 bolesti.

Ova godina pred nas je donijela brojne izazove s kojima se svakodnevno susrećemo. Prvo smo se susreli s nenadanim i iznenadnim prekidanjem naših svakodnevnih i uobičajenih aktivnosti te zatvaranjem u naše domove čime smo se mnogi teško nosili. Većina nas roditelja dobila je i prihvatila i neke nove uloge (ulogu učitelja, odgajatelja) i time se nosili onako kako smo najbolje znali iako nam to nerijetko nije bilo ugodno niti lako. Mnogi od nas izgubili su svoje dotadašnja radna mjesta što je ugrozilo egzistenciju čitave obitelji. Djeca se više nisu mogla susretati sa svojim prijateljima, družiti se, odlaziti u vrtić, školarci su morali prilagođavati novim oblicima nastave i učenja. Naši stariji ostali su izolirani i teško im je padalo to što su sami i nisu mogli biti u kontaktu s ostatkom obitelji koja ih nije smjela posjećivati… Bilo je to puno nezamislivih promjena dotadašnjeg života i navika koje je trebalo prihvatiti i prilagoditi im se. Činilo se da sve kreće na bolje, no i dalje živimo u vrlo neizvjesnim vremenima i okolnostima u kojima ne znamo što će donijeti sutra, svakodnevno slušajući uznemirujuće informacije o broju novozaraženih, što svakako predstavlja novi izvor stresa s kojim se moramo nositi kako bismo mogli funkcionirati i obavljati svakodnevne obaveze.

Kako možemo prepoznati znakove stresa?

Fizički znakovi mogu biti: knedla u grlu, nelagoda u trbuhu, znojenje, ubrzano disanje, trešnja ruku ili cijelog tijela, proljev ili opstipacija, nesanica.

Psihički znakovi: poteškoće koncentracije i zapamćivanja, blokada misli, crne misli koje se stalno i neprestano vrte u glavi.

Ponašanje može biti drugačije od uobičajenog i može se manifestirati nemirom, prejedanjem ili mršavljenjem, zlouporabom alkohola i/ili droga, pretjeranim konzumiranjem cigareta, kave, čaja i sl.

Istraživanje koje je proveo Filozofski fakultet u Zagrebu - odjel psihologije u proljeće ove godine, neposredno nakon potresa u Zagrebu te u jeku proljetnog vala koronavirusa pokazalo je kako je 29% ispitanika imalo blage simptome depresije, anksioznosti ili stresa, a njih 18%-20% imalo jake i izrazito jake simptome što predstavlja indikaciju za traženje stručne pomoći. Psihičko zdravlje bilo je više narušeno kod osoba koje su morale poštivati mjere karantene i samoizolacije te kod osoba starije životne dobi ili osoba koje su živjele same.

16% dječaka i 25% djevojčica imalo je izražene psihičke teškoće. Djecu je više uznemirio potres, nego mogućnost zaraze koronavirusom, a najviše su bila zabrinuta zbog mogućnosti da se koronavirusom zarazi netko njima drag.

Za 38% roditelja pandemijske mjere otežale su njihovo roditeljstvo. A svi znamo da je teško biti dobar roditelj svojem djetetu ukoliko se sami ne osjećamo dobro, na što vrlo često zaboravljamo u užurbanom svijetu obaveza. To znači da nismo u mogućnosti vidjeti, čuti dijete, prepoznati njegove stvarne potrebe te na njih adekvatno odgovoriti.

Naime, umjerene količine stresa nisu nužno negativne, već potiču intelektualni razvoj i, prema mnogim istraživanjima, najveći su faktor u psihičkom rastu i razvoju. S druge strane, ako je izlaganje stresu preintenzivno ili predugo i nadilazi sposobnosti pojedinca da se s njime nosi, dovest će do iscrpljivanja naših obrambenih rezervi i tada će njegovi učinci na psihičko i fizičko zdravlje biti negativni. Važno je naglasiti kako je glavna odrednica negativnih posljedica stresa sama perspektiva koju osoba zauzima prilikom suočavanja sa stresom. Drugim riječima, stres postaje negativan ako o njemu tako mislimo, ako mislimo da je opasan, ako on kontrolira nas, a ne mi njega. Ako nas kontinuirano muče misli poput: „Zašto se ovo baš meni moralo dogoditi?“, „Zašto ja moram patiti?“, „Zašto se sve ovo događa“, „Sigurno ću oboljeti“ i očekujemo da će sve uvijek biti samo pozitivno, onda to može postati opasno. Zdravija je perspektiva koja pretpostavlja da se loše stvari uvijek mogu dogoditi te da postoje načini kojima ćemo ih prevladati.

Ne postoji univerzalni odgovor na to kako uspješno proraditi stres i održavati ga na optimalnoj razini. Svaka aktivnost koju pojedinac radi u stresnim situacijama predstavlja metodu nošenja sa stresom i svaka osoba ima tehnike koje joj trenutno pomažu, no pitanje je koliko je svaka od tih metoda uistinu konstruktivna u dugoročnom smislu.

Što možemo učiniti za svoje psihičko zdravlje?

U trenutnoj situaciji borbe s pandemijom ne smijemo se usmjeravati samo na mjere izbjegavanja zaraze nego i na očuvanje tjelesnog i psihičkog zdravlja. Ljudima može pomoći rad u sigurnim uvjetima i s jasnim radnim vremenom, život s obitelji i bliskim osobama, tjelesna aktivnost i zdravi životni stil koji jača imunitet, otvoreni razgovor o teškoćama i osjećajima, kao i podrška bliskih osoba, ali i podrška i razumijevanje zajednice.

Neke strategije koje mogu pomoći:

Uvedite rutinu u dnevni raspored (vrijeme ustajanja, vrijeme spavanja…)
Ograničite ili izbjegavajte sadržaje koji vas uznemiruju
Probajte prepoznati znakove stresa kod sebe i drugih i djelovati preventivno, ne dopustiti za sagorite
Kontrolirajte svoju ljutnju tehnikom semafora (ako vidite da ste u žutom, odmaknite se iz situacije prije nego „eksplodirate“
U susretu s tuđom ljutnjom ostanite mirni (pomaže ako ljutitog čovjeka zamislite kao ljutito dijete), neka vam glas bude umirujuć
Nemojte očekivati previše od sebe, sada svi moramo biti pažljivi i nježni prema sebi, jer je priroda pokazala svoje grubo lice
Nemojte govoriti: „Trebao/la sam…“ nego „Od sada ću…“
Zaboravite savršenost, težite poboljšanju
Kada imate problem, zamislite što ćete o njemu misliti za pet godina. Zasigurno ga se nećete ni sjetiti.
Postavljajte ciljeve u pozitivnim terminima
Koristite tehnike relaksacije - joga, meditacije, opuštanje, imaginacije… što god vam trenutno odgovara kako biste se osjećali bolje

Kako možemo upravljati stresom:

Stres nije opasan, on samo priprema na izazove!
Važno je razlikovati ono što se može promijeniti od onoga što se ne može (prvo treba mijenjati, a drugo preoblikovati)
Uvedite vježbanje (oko 60 minuta umjerene aktivnosti svaki dan)
Spavajte uredno (8-9 sati svake noći)
Prakticirajte zdravu prehranu
Izbjegavajte alkohol, nikotin i drogu
Naučite kako dati i primiti pohvalu – razvijajte kod sebe osjećaj ponosa
Postavite si jasne, mjerljive, ostvarive, relevantne, vremenski definirane ciljeve
Prakticirajte puno prijateljskih razgovora
Hrabrite sebe iznutra

Više o načinima suočavanja sa stresom možete pronaći na sljedećim poveznicama

https://www.zagreb.hr/zastita-mentalnog-zdravlja-u-krizi/159321 (Preporuke za zaštitu mentalnog zdravlja u krizi) i https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/09/08/nosenje-sa-stresom/

Pripremila: Gorana Mišćenić, stručna suradnica psihologinja