Što je senzorna integracija i koja je njena uloga u djetetovu razvoj?
Jeste li se ikada zapitali zašto smanjujemo prejako svjetlo, ponekad ničim izazvan imamo potrebu skočiti, tihu glazbu pojačavamo, osjećamo se odlično na vrtuljku, neku hranu ne podnosimo, ne volimo ukoliko netko noktima grebe po ploči, osjećamo se ugodno kada nosimo mekanu odjeću, čitamo knjigu, vozimo bicikl? Odgovor na to pitanje leži u osjetnoj obradi odnosno senzornoj integraciji.
Senzorna integracija predstavlja sposobnost mozga da putem osjetila prima, obrađuje i usklađuje informacije o fizičkom stanju tijela i okoline koja nas okružuje. U svakom trenutku u naš mozak pristiže velik broj senzornih informacija (podražaja) iz okoline putem svakog dijela našeg tijela (receptora). Uravnotežena senzorna integracija preduvjet je za ujednačen razvoj svih sustava (motorički, kognitivni, komunikacijski, jezično-govorni, emocionalni). Razvoj senzorne integracije započinje već u fetalnom razvoju.
Svi senzorni sustavi međusobno komuniciraju i surađuju u puno većoj mjeri nego li to možemo i zamisliti.
Važnost senzorne integracije
Svijet doživljavamo putem sedam osjetila: vizualni, auditivni, gustativni, olfaktorni, taktilni, proprioceptivni i vestibularni.
Vizualni sustav je izvor informacija o kretanju te je uključen je u motoričko planiranje. Auditivni ima svrhu preobrazbe zvučnih podražaja u osjetnu percepciju i pridonosi orijentiranju u prostoru. Gustativni osjetilni sustav zadužen je za okuse i informacije o hrani. Olfaktorne informacije primamo njuhom. Taktilni sustav reagira na dodir, pritisak, bol i temperaturu. Daje informaciju o veličini, sastavu i obliku predmeta. Također, pomoću taktilnog sustava prepoznaje se predmet opipom te određuje lokalizacija dodira. Proprioceptivni sustav daje informacije o zglobovima, mišićima, tetivama i tijelu, položaju tijela i dijelova tijela u prostoru te o tonusu mišića.Vestibularni sustav prima informacije o položaju osobe, kretanju u prostoru i ravnoteži. On omogućava orijentaciju u prostoru, održava kontrolu mišićne napetosti te održava ravnotežu.
Integracija osjeta se događa na nesvjesnoj razini. Kada osjetni sustav nije uravnotežen, govorimo o disfunkciji senzornog sustava. U literaturi se spominje da u prosječnoj populaciji 75% osoba ima manje disfunkcije senzorne integracije. Ostalo otpada na osobe sa savršenom senzornom integracijom (vrhunski sportaši, astronauti…) i osobe s oštećenjem senzorne integracije. Primjeri slabije osjetne obrade su:
- etiketa na odjeći koja nekim osobama smeta – rješenje je jednostavno etiketa se ukloni
- Osobi smetaju jaki mirisi – osoba ih ne koristi, a u određenim situacijama može disati na usta.
Takve manje disfunkcije senzorne integracije nazivamo preferencijama, a njihova rješenja adaptivnim ponašanjem. One ne utječu značajno na život osobe.
Osobama koje imaju disfunkciju senzorne integracije na više osjetnih sustava ili u tolikom stupnju da značajno utječu na njihov razvoj i život potrebna je stručna pomoć, koje se provodi putem aktivnosti senzorne integracije.
Aktivnosti senzorne integracije utkane su, a da toga često nismo niti svjesni, u sve igre i svakodnevne aktivnosti kojima se djeca bave. Iznimka su aktivnosti koje uključuju ekrane i digitalne sadržaje, jer oni preopterećuju osjetne sustave (sluh, vid), a s druge strane deaktiviraju taktilni, vestibularni i proprioceptivni sustav. Zbog toga je potrebno djeci ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima, a poticati ih na aktivnosti koje zahtijevaju motoričku i kognitivnu aktivnost.
Pripremili smo različite aktivnosti koje potiču senzornu integraciju, primjenjive su za svu djecu, a igre se lako prilagođavaju djetetovim interesima, potrebama, sposobnostima i mogućnostima.
Tijekom narednog perioda nadopunjavat ćemo ovu objavu s novim aktivnostima.
https://youtu.be/SWtmkjd45so PROPRIOCEPCIJA
https://www.youtube.com/watch?v=HtPVfqJHEsI&feature=youtu.be TAKTILNI
Pripremile: Nadia Novak Ramić, edukacijska rehabilitatorica i Karla Manzoni, edukacijska rahabilitatorica
